Kakve će i kolike biti nadležnosti javnih beležnika Srbije?
VIDEO: Poslušajte šta su iskustva i poruke notara EU, regiona kao i mišljenja domaćih stručnjaka.
Postizanje i ostvarivanje većeg nivoa pravne sigurnosti privrednika, investitora i svih građana Srbije kroz uvođenje pravosudne profesije javnih beležnika, a posebno proširivanje njihovih nadležnosti u oblastima prometa nekretnina, realnih obezbeđenja potraživanja, kompanijskom i trgovinskom pravu, te u vanparničnim postupcima bili su predmet diskusije simpozijuma „Uloga javnog beležništva u unapređenju pravnog prometa u Republici Srbiji“ koji je organizovao GIZ –ov Projekat za pravnu reformu u Republici Srbiji u partnerstvu sa Ministarstvom pravde i državne uprave Republike Srbije maja, 2013. godine u Beogradu.
O proširenim nadležnostima u navedenim oblastima kao i iskustvu zemalja regiona i Evropske Unije govorili su eminentni domaći stručnjaci, predstavnici akademske zajednice, stručne javnosti, predstavnici Ministarstva pravde i državne uprave Republike Srbije kao i iskusni predstavnici ove profesije iz Hrvatske, Makedonije, Republike Francuske i Savezne Republike Nemačke.
Izmenama Zakona o javnom beležništvu iz februara 2013. godine nadležnost budućih javnih beležnika su proširene u znatnoj meri. Promet nepokretnosti je jedna od već definisanih nadležnosti javnih beležnika, postupci koji se odnose na uređenje odnosa među suvlasnicima, deoba stvari u susvojini kao i ostavinski postupci.
Kada je reč o nadležnostima javnog beležnika u kompanijskom i trgovinskom pravu zaključci sa simpozijuma upućuju na to da je:
Nadležnosti javnog beležnika u prometu nepokretnosti i realnom obezbeđenju potraživanja su značajne. Ipak, preporuke date na simpozijumu ukazuju da:
Takođe, istaknuta je potreba proširenja nadležnosti javnih beležnika u vanparničnim stvarima kao i potreba da se predvidi da ih javni beležnici mogu raditi ne samo kao poverene poslove, nego i kao poslove iz izvorne nadležnosti; Isto tako centralna uloga javnih beležnika treba da bude ostavinski postupak i neki drugi vanparnični postupci, poput podele zajedničke stvari ili uređenja međa, koji se mogu prepustiti javnim beležnicima.
Ono što predstoji pred Srbijom je velika normativna aktivnost usklađivanja preko dvadeset zakona, kako bi se stekli uslovi za primenu Zakona o javnim beležnicima od setembra 2014. godine kao i sprovođenje temeljnih priprema kako bi prvi javni beležnici mogli početi sa radom i kako bi država osetila prve očekivane pozitivne efekte od uvođenja sistema javnog beležništa: postizanje većeg nivoa pravne sigurnosti, rasterećenje sudova i veću efikasnost, stabilizaciju tržišta, transparentnost novčanih tokova, siguran pravni okvir budućih investitora i još mnogo toga.